Omladinska mreza BiH
Grin FB           Grin FB
OMBiH               ORC
Pocetna Historijat Bilten O nama Clanice mreze
 
Informacija sa Konferencije
„Humanizacija“ sigurnosti, održane u Istanbulu

 

“Ljudska sigurnost” znači život sa dostojanstvom

Da li sigurnost dolazi putem oružja, ili putem mira i pomirenja? Od koga nas i kako shvatanje sigurnosti koja je povjerena policiji, vojsci i privatnim zaštitarskim firmama može spasiti? Može li postojati stvaran osje
aj sigurnosti bez ekonomskih i društvenih prava, prava na hranu i ekološku pravdu? Šta to sve znači za pravo na informacije koje se monopolizira od strane država i privatnih kompanija? Danas, nesigurnost sve više odjekuje u diskursu i aparatusu nacionalne sigurnosti kombinovanim sa nesuspregnutom dinamikom opasnog razvoja koji proždire naše „obične“ i nameće javni red a radi sigurnosti države / tržišta. Naspram ovoga, ljudska sigurnost znači zaštitu pojedinaca i grupa od ozbiljnih zala koja utiču na njihovu mogućnost da žive podnošljive živote.

Konferencija „Humanizacija“ Sigurnosti održala je od 31. januara do 1. februara 2014. u Istanbulu, kao prvi javni događaj regionalnog i međunarodnog karaktera projekta „Građanska mreža za mir, pomirenje i ljudsku digurnost“. Cilj konferencije bio je podizanje svijesti i stvaranje društvene mobilizacije među građanima i donosiocima odluka o važnosti ljudskih bića kao primarne dimenzije sigurnosti. Aktivisti i eksperti iz organizacija kao što su Ujedinjeni Narodi, London School of Economics i uvažene NVO iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Bugarske i Crne Gore prisustvovali su ovoj konferenciji.

“Sigurnost ne znači samo javni red“
Na otvaranju, Ahmet Insel iz Helsinškog parlamenta građana Istanbul , Turska upoznao je učesnike sa projektom kao i težnjama projekta, naglašavajući da se trebamo odvojiti od uobičajenog koncepta sigurnosti koju država monopolistički vodi radi javnog reda. Wofgang Benedek sa Univerziteta Graz je naveo da začeci i evolucija koncepta ljudske sigurnosti kao nastojanja da se humaniziraju međunarodni odnosi datiraju od 1990, što je kasnije stavljeno u stanje mirovanja nakon događaja od 9 septembra 2001. U finalnoj sesiji, Mehernaz Mostafavi, šefica odjela ljudske sigurnosti pri UN, odjel za koordinaciju humanitarnih odnosta (OCHA), opisala je pristup UN Ljudskoj Sigurnosti kao i ponovno pokretanje koncepta u različitim implementacijskim područjima.

“Za Tursku su tri kritične riječi: Istina, Transparentnost i Povjerenje!
U sljedećoj sesiji, Alp Ozerdem dao je neke kritičke observacije vezano za mirovni proces u Turskoj. Ozerdem je naveo neke od fundamentalnih paradoksa mirovne agende u Turskoj: prihva
anje popularne izreke u Turskoj „mir kod kuće, mir u svijetu“ bez preispitivanja rata koji traje ve
trideset godina; uve
ane razlike u primanjima između vrha i 20% najnižeg sloja društva; Turska je rangirana kao 92. u indeksu ljudskog razvoja, uprkos činjenici da je sedamnaesta ekonomija svijeta; pravne rasprave o korupcijskom zakonu dolaze na vidjelo samo ako se otvori neki slučaj protiv vladinih zvaničnika; kao i pararelno uve
anje ekonomskog rasta i hapšenja novinara. On je naveo da je uspješno razoružanje moguće samo sa pristupom koji stavlja ljude u centar, a gdje bi državni pristup limitirao uspjeh ovog procesa na to da se smanji broj naoružanja. Također je ukazao na, uzimajući u obzir trenutnu krizu u Turskoj, tri najkritičnija koncepta mirovne agende u Turskoj: istina, transparentnost i povjerenje.

Područja projektne studije: Raseljavanje zajednica, sigurnost na radnom mjestu i sigurnost omladine
Drugog dana konferencije, prezentacije su se doticale nekih pitanja sa kojima će se projekat baviti širom regiona – privatni sektor, raseljavanje zajednica i omladina. U svojoj prezentaciji Hale Akez je raspravljala o pitanju seoskih čuvara i problemima posjeda koji su isprepleteni u kontekstu Kurdskog raseljavanja i među grupnim percepcijama u Turskoj. Akaz je izjavila da su nejasnoće koje proizilaze od seoskog čuvarskog sistema u regionu dovele do sukoba grupa vezanih za posjede u isto vrijeme kada mirovni proces ide dalje. Na istoj sesiji, Mary Martin is LSEa je ukazala na privatni sektor kao važnu činjenicu, koju se često zanemaruje, a koja je često izvor potencijalnih nesigurnosti, kao i to da civilno društvo treba da bude više aktivnije. Martin je kazala da privatne kompanije zauzimaju veliki prostor u svakodnevnici pojedinaca, ali civilna društva obra
aju premalo pažnje na njih. U završnom razgovoru sesije, Nebojša Petrovi
sa Beogradskog univerziteta je govorio o potrebama i aspiracijama omladine u kontekstu rata, mira i nasilja na Balkanu.

Nesigurnosti sa terena
Paralelne sesije su se održavale pod nazivom „Ljudska sigurnost i civilna akcija“ sa prezentacija i diskusijama predstavnika civilnog društva iz Turske i Balkana. Među onima koji su doprinijeli su istaknuti mirovni aktivisti Vehid Šehić - Forum Građana Tuzla (BiH); Slobodan Tadić - UNDP BiH; Hacer Foggo - Evropski Romski Centar (Turska); urbani planer i aktivista Erbatur Çavuşoğlu (Turska); Valbona Bogujevci - UNDP Kosovo; Leyla Şen - UNDP Turska; Zeynep Şarlak - Helsinški parlament Građana (Turska); Yiğit Aksakoğlu - Inicijativa Konskript Prava (Turska); Veysel Eşsiz - Zagovaranja za izbjeglice i program podrške (Turska); Volkan Yılmaz - Socijalne politike rodnog identiteta i seksualne orjentacije studijske asocijacije (Turska); Laden Yurttagüler - NVO Trening i istraživački centar (Turska); Miralem Tursinović - Omladinski Resursni Centar (BiH); Igor Milošević - Asocijacija za demokratski prosperitet (Crna Gora) i Burak Arıkan - Mreže Razvlaštenih (Turska).

 

 

 

    KULT BiH   SEEmotion
             
GEC Bosnia   PRONI Brcko   Transparency International   XY asocijacija
             
             
Omladinska mreža Bosne i Hercegovine - Youth network of Bosnia and Herzegovina - Омладинска мрежа Босне и Херцеговине